NOVE TEHNOLOGIJE<>
112008<><>

Cloud Computing

Web u oblacima

Električnu energiju trošimo po potrebi – nekada više, nekada manje – a plaćamo tačno onoliko koliko smo potrošili. Nove tehnologije omogućavaju da na isti način imamo na raspolaganju manje ili veće računarske resurse

Da li se sećate kako je izgledao dan bez Interneta? Potpuno drugačije, zar ne? Savremeni svet danas je nezamisliv bez „Mreže svih Mreža”, iako njeno dobro poznavanje za mnoge još uvek predstavlja tajnu. Ipak, u jednom bi se mogli složiti svi koji su ikada koristili Internet na poslu, kod kuće ili negde drugde – to je mesto s puno podataka. Koliko je to zapravo? Premalo? Previše? Kako su se ljudsko društvo, a sa njim i tehnologija razvijali, tako se povećavala i količina smeća na planeti. Tako je i sa podacima sa Mreže. U početku smo govorili „Što više, to bolje!”, a danas se sve češće čuje „samo onoliko koliko nam je potrebno, kratko i precizno”. Mogućnost pretraživanja podataka prisutna je od početka, ali je tek u poslednjih desetak godina pretraživanje postalo biznis, veći čak i od, recimo, industrije alkoholnih pića. Da li je Google vaš konačan odgovor? U pravu ste. No, nije Google jedina kompanija koja je svoje poslovanje zasnovala na dostupnosti podataka onako kako vi to želite. Danas postoje hiljade kompanija koje pružaju ovakvu ili sličnu uslugu. Organizacija podataka koji su dostupni na Internetu sve je bitnija i najveće firme utrkuju se u podizanju nivoa kvaliteta svojih usluga, pre svega razvijanjem novih tehnologija koje olakšavaju rad. Već smo pominjali neke od njih, poput SOA, WOA ili virtuelizacije. Sve ove tehnologije imaju jednu zajedničku reč, osim profita, a to je Internet. U centru svega i kao podloga za sve, Mreža je dominantno mesto svih događaja u IT svetu. Odskora se pojavio novi termin za sve usluge koje Internet pruža, uz neke dodatke i definicije – cloud computing.

Kakvi sad oblaci?

U poslednje vreme pojavilo se mnogo pojmova koji označavaju neke novine u svetu informacionih tehnologija. Ukoliko ne čitate redovno blogove, forume, specijalizovane sajtove ili ne slušate podkastove vodećih stručnjaka iz ove oblasti, teško da ćete moći da pohvatate suštinu tih novina. Međutim, kada se u obzir uzme da su često ti isti stručnjaci nedovoljno sposobni da jednostavno objasne novost, dolazimo do situacije u kojoj je jako teško reći da razumete pridošlicu u IT svetu. Jedna od najosporavanijih novina upravo je cloud computing. Zašto osporavana? Neki kažu da je tako nešto potpuna glupost i da svetu to nije potrebno, dok drugi tvrde da mi, zapravo, sve vreme i imamo prisutnu tu tehnologiju, ali da je nismo zvali tim imenom. Ko je od njih i koliko bio u pravu, pokušaćemo da odgonetnemo zajedno.

Termin oblak (eng. cloud) u imenu ove tehnologije potiče od prastarog označavanja Interneta među stručnjacima, u ranom periodu Mreže. Tada se prostor i sva njegova svojstva između uvezanih računara označavao oblakom, a povezani računari nisu bili „svesni” šta se u njemu nalazi. Kasnije se pojavilo rutiranje i protokoli rutiranja, te i hardver koji ih sprovodi i održava, te su se oblaci razišli i predstavili Internet onakvim kakvim ga mi poznajemo, ili bar mislimo da ga poznajemo. Tradicionalnu sliku koju imamo u glavi kada pomislimo na savremeni način korišćenja svih usluga Mreže čine računar, preko kog se povezujemo, interkonekciona mreža i svet podataka i multimedije na drugom kraju. Problemi koji zadaju glavobolje prosečnom korisniku uglavnom se zadržavaju na prvom elementu – korisničkom računaru. Bili oni hardverski, softverski ili paranormalni, svakodnevni problemi korisnika računara često su toliko veliki da veliki broj ljudi smatra da su računari dosadni. Ne ulazeći u pravo svakog čoveka da misli šta želi, postavlja se pitanje kako je tako nešto moguće i zašto korišćenje računara nije dovoljno jednostavno za najveći broj korisnika. Odgovori leže u nekompatibilnosti hardvera i softvera, problematičnim drajverima i/ili lošim verzijama aplikacija instaliranih na računaru. S druge strane, pojavio se veliki broj uređaja koji su se po svojoj upotrebljivosti opasno približili personalnim računarima. Njihova snaga raste iz dana u dan, i pitanje je vremena kada će se, iako mnogo manjih gabarita, po snazi približiti današnjim desktop računarima. Upravo ovi uređaji su pokazatelj nečeg novog u svetu korisnika Interneta, nečeg što preti da postane nova era u računarstvu.

Struja i oblaci

Najbolji primer onoga što ova tehnologija treba da donese jeste elektroenergetski sistem današnjice. Istorija pamti vreme kada nije bilo električne energije. Nakon njenog patentiranja i prvih proizvođača, samo su bogati ljudi imali pristup, koristeći ovo čudo tehnike u to vreme isključivo za osvetljenje. Kako se vremenom razvijao svet električnih uređaja, sve više energije bilo je potrebno, te se pristupilo stvaranju velikih mašina za proizvodnju električne energije, čiji su potomci današnje termo i hidroelektrane, ali i generatori koje pokreće vetar ili sunčeva energija. Tada su ovu energiju koristile samo fabrike i bogati zemljoposednici, ali je u jednom trenutku napravljen društveni zaokret. Svet je izmislio jedinstvenu elektroenergetsku mrežu sa priključcima na koje se svako mogao priključiti. Kasnije je uveden i sistem tarifiranja, te je svaki korisnik mogao da meri, a zatim po toj meri i da plati uslugu koju koristi tokom godine. Ovakav sistem postoji do dana današnjeg.

U trenutku kada su cene gasa u Srbiji skočile za 60 odsto, počela je priča o sistemu koji postoji u razvijenom svetu, onom gde možete da uključite grejanje tačno onda kada želite, a uvek platite tačno po utrošenoj količini energenta. U cloud computing tehnologiji ovo je takođe prisutno.

Osnove IT oblaka

Ako biste pitali deset različitih stručnjaka iz ove oblasti za definiciju izraza cloud computing, dobili biste više od deset različitih definicija. Svaki pokušaj jednostavnog definisanja mogao bi da bude osporen, stoga nećemo ni pokušavati tako nešto. Umesto toga, definišimo novu tehnologiju kroz njene osobine.

Cloud computing je tehnologija koju bliže određuju sledeće osobine:

 
Osnovni problem savremenog poslavanja kompanija u IT biznisu jesu fiksni troškovi koje stvaraju nabavka opreme, softvera i podrška za njihovo pravilno funkcionisanje. Ipak, mnogo značajniji gubitak novca ogleda se u neiskorišćenosti te opreme. Analitičari su pokušavali da izmere procenat iskorišćenosti prosečnog računara i došli su do zapanjujućeg podatka da samo 17 odsto realnih mogućnosti biva iskorišćeno. Ako malo promislite, to zaista zvuči neverovatno. To je ekvivalent situaciji u kojoj vi, recimo, kao brodovlasnik 83 odsto vremena držite u luci svoja plovila, uredno plaćajući skupo održavanje. To je naprosto nedovoljno profitabilno. Tu u pomoć uskače predmet naše priče. Iznajmljivanjem usluga oblaka vi praktično dobijate tri proizvoda u jednom: hardver kroz virtuelizaciju, softversku platformu, koja omogućava pokretanje aplikacija i samu aplikaciju, koja neki posao izvršava. Što je najbitnije, na kraju posla vi plaćate tačno onoliko koliko ste i koristili uslugu oblaka. Amazon, recimo, naplaćuje uslugu korišćenja svog Clouda 10 američkih centi po jednom radnom satu. Na mesečnom nivou, to iznosi oko 70 američkih dolara. Lepota leži u činjenici da je ovaj sistem veoma elastičan. Za istih 70 dolara moguće je mesec dana imati zakupljenu jednu računarsku jedinicu (recimo serverski sistem sa dual Xeonom) ili 700 istih tih računarskih jedinica sat. Napomenimo i to da se podrazumeva da je klijentu omogućeno da u toku rada vidi parcijalne rezultate i napredak računanja i da u toku rada setuje dodatne parametre u vidu povećanja ili smanjenja početnih parametara. Još jedna bitna osobina ove tehnologije jeste njena skalabilnost, tj. sposobnost da bude iskorišćena na modelu kompanije manjeg i većeg obima posla. Kompletna implementacija skrivena je iza oblaka i klijenti dobijaju tačno ono što su tražili – računarski sistem koji radi upravo ono što im je potrebno, bez ikakvog spama. Sistem zasnovan na oblaku veoma je pouzdan, što je priroda centralizacije podataka na jednom mestu, koja za posledicu ima i povećanu sigurnost.

Oblaci su među nama

Nekoliko velikih kompanija već neko vreme nudi usluge oblaka. Na tim primerima najlakše je uočiti dokle se stiglo s razvojem:

Iako kompaniju Amazon znamo po onlajn prodavnici knjiga, to nije posao u koji njen menadžment ulaže najviše vremena. Pogađate, u pitanju je oblak u čije je opsluživanje uključeno preko 350.000 programera, što pojedinaca što manjih kompanija. Već dve godine ova kompanija u svojoj ponudi ima paket Amazon Web Services (AWS) sastavljen iz tri osnovna dela: Simple Storage Service (S3), Elastic Compute Cloud (EC2) i Simple Queuing Service, uz dodatak SimpleDB koji je u beta fazi testiranja. U okviru AWS-a, Amazon nudi sirovu snagu procesora, usluge skladištenja podataka, kao i sistem za upravljanje bazama podataka u vidu servisa kojima se pristupa preko Mreže. Iako je za opsluživanje ovakvog oblaka potrebna izuzetno skupa oprema, cena koju Amazon traži za svoju uslugu nikako nije previsoka – kreće se oko 15 centi za gigabajt smeštajnog prostora, odnosno 10 do 80 centi po radnom satu EC2 sistema, u zavisnosti od konfiguracije. Koliko je ovo ozbiljan potez pokazuje i podatak da je, ukoliko dostupnost S3 padne ispod 99,9 odsto, Amazon spreman da skine 10 odsto cene za sve svoje usluge svakom oštećenom klijentu.

Google, kompanija koju smo već pomenuli, takođe ima dosta novca uloženo u oblake. Iako je poslovnu imperiju izgradio na pretraživanju, menadžment Googlea zarađeni novac ne ulaže samo u unapređenje postojećeg, već najviše u istraživanje i razvoj. Jedan od ovakvih projekata je i Google App Engine, servis koji omogućava korisnicima/programerima da razvijaju aplikacije i skladište ih u okviru Googleove infrastrukture sa po 500 MB prostora bez novčane nadoknade. Klijentima koji zakupe Google App Engine radni sat po jezgru naplaćuje se između 10 i 12 centi, dok se gigabajt prostora tarifira po ceni od oko 16 centi po gigabajtu. Deo ovog velikog projekta jeste i Gmail, koji je izuzetno popularan i kod nas, ali i Google Apps, web aplikacija za obradu teksta, rad sa spreadsheet podacima i sličnim Office potrebama, čije je korišćenje besplatno za sve one koji imaju Gmail nalog, dok se Premium nalog plaća svega 50 dolara godišnje. Zajedno sa kompanijom IBM, Google je stvorio poseban oblak namenjen istraživanjima na univerzitetima, a buduća saradnja ove dve kompanije trebalo bi da bude krunisana i oblakom na nivou velikih preduzeća gde se, zapravo, očekuje najveći profit u ovom biznisu.

Koliko je cloud computing povoljno uticao na neke kompanije, toliko je i prodrmao one koji su se do sada oslanjali u potunosti na tradicionalne modele računarstva. Pre svih, na udaru je Microsoft. Bilo je zanimljivo videti kako će se proizvođač najdominantnijeg operatvnog sistema na svetu snaći u ovakvom društvu. Kako nove verzije operativnog sistema Windows svake godine predstavljaju veliki posao, postavljalo se pitanje hoće li Microsoft uspeti da se u dovoljnoj meri posveti budućnosti. Odgovor je stigao vrlo brzo. Za početak, vodeći ljudi kompanije iz Redmonda izbacili su Dynamics CRM Online, Office Communications Online, SharePoint Online i Exchange Online aplikacije za potrebe svih klasa biznisa, od najmanjih ka gigantskim. Za klasične potrošače obezbeđeni su servisi Windows Live, Office Live i Xbox Live. U najavi je i operativni sistem baziran na oblaku, bar prema rečima Stiva Bolmera (Steve Ballmer), koji je ovaj budući OS pomenuo uz reč stratus, za koju znamo da je vrsta oblaka. Koliko će ove najave biti istinite, pokazaće skorija budućnost, jer Microsoft mora brzo da reaguje kako bi se ugurao u red onih koji žele da pokupe deo kolača profita koji sa sobom donosi tehnologija oblaka.

Strah od oblaka

Kao svaka nova tehnologija, cloud computing sa sobom donosi mnoge probleme kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju. Stiče se utisak da se vrtimo u krugu kada je u pitanju centralizacija sistema pristupa podacima. Počeli smo sa centralizovanim sistemom mejnfrejm (mainframe) računara, da bismo preko terminala do personalnih računara ozbiljno promenili kurs ka decentralizaciji. Sada se ponovo vraćamo na početak.

Pitanja koje je potrebno rešiti pre postizanja punih kapaciteta oblaka jesu, pre svega, sigurnost i tajnost informacija. Ukoliko se svo računanje izvršava daleko od naših računara, a zajedno sa još mnogim drugim poslovima nakačenih klijenata, postavlja se dilema koliko su zapravo naši podaci sigurni. Pomenimo i to da je nerazjašnjeno i pitanje kome pripada računanje nekog posla, klijentu koji ga je zadao ili vlasniku oblaka na kom se izvršava? Oblake je pre mesec dana osudio i Ričard Stolman (Richard Stallman), osnivač Free Software Foundationa i creator GNU operativnog sistema. On je ukazao na to da se korišćenjem ove tehnologije kontrola predaje provajderu usluga i da je to podjednako loše kao i korišćenje proprietary softvera. U ovakvom stavu pridružuju mu se i neki analitičari, ističući da je cela fama oko nove tehnologije više marketinška akcija velikih kompanija nego revolucionarni pravac i smer razvoja IT sveta.

• • •

Na kraju je ostalo da odgovorimo na pitanje sa početka priče. Kako stvari stoje, još nije jasno da li je cloud computing budućnost, prošlost sa drugim imenom ili pak potpuni promašaj. Sudija će još jednom biti vreme, a konačnu presudu treba očekivati u narednih pola godine do godinu dana. U međuvremenu ćemo pratiti rad onih koji su već uveli oblake, onih koji se svojski trude da prikažu svoje proizvode u skladu s tom filozofijom, uz ponudu nečeg pomalo drugačijeg, ali i onih koji kritikuju. Da li će Microsoft ikada šetati po oblacima? Da li će Google zagospodariti i među stratusima? O tome nekom drugom prilikom.

Momir ĐEKIĆ

Bazirana na Webu U svojoj osnovi ima Internet. Pristup resursima i podacima odvija se korišćenjem web browsera, odnosno web protokola komunikacije.
Virtuelna Upotrebom virtuelizacije moguće je sklapati nizove baza podataka, web servisa, operativnih sistema, ali i hardvera poput hard diskova, mreža koji su raspoređeni u virtualne servere.
"Tuđe" vlasništvo Klijenti pristupaju resursima preko servera i servisa koje ne poseduju. hardver i softver se ne kupuju niti se plaća njihovo održavanje, već se zakupljuju usluge hardvera i softvera zakupljenog oblaka.
Jednostavna upotreba Podešavanje parametara i pristup informacijama maskimalno su olakšani i uprošćeni, te ne zahteva da budete sistem administrator sa iskustvom da biste je koristili.
Deljeni resursi Istovetan hardver deli više klijenata. Cilj je optimalna uposlenost postojećih mašina, što garantuje ekonomičnost i efikasnost.
Tehnologija na zahtev Zbog visokog nivoa apstrakcije, moguće je dodavati ili oduzimati resurse, tip uposlenog hardvera i količinu korišćene memorije, ali i podatke o interkonekcionim mrežama, hard-diskovima ili arhitekturama.
Jednostavno plaćanje Za uslugu korišćenja oblaka klijenti plaćaju cenu koja je najčešće na mesečnom nivou, a predstavlja sumu utrošenih radnih jedinica pomnoženu sa cenom jedne radne jedinice.

Koriste webmail aplikacije (Gmail, Yahoo, Windows Live) 56%
Čuvaju lične fotografije na Mreži (Flickr, Picasa)34%
Koriste onlajn aplikacije (Google Docs) 29%
Čuvaju lične video fajlove na Mreži (YouTube)7%
Plaćaju smeštaj svojih fajlova na Mreži5%
Bekapuju hard diskove na Mreži5%
Prema izveštaju kompanije Pew Internet & American Life Project
 
 AKCIJE
Projekat našeg finaliste na takmičenju Europrix
SK Case Chase: Kućište „Electro”

 AKTUELNOSTI
Promene u AMD-u

 NOVE TEHNOLOGIJE
Cloud Computing
Šta mislite o ovom tekstu?

 NA LICU MESTA
PiN iDay, Novi Sad
Hewlett-Packard konferencija
Paperworld 2009, Frankfurt (najava)
Microsoft Sinergija 08, Novi Sad
Dell turneja „The Future of Computing”
Seminar „OpenIT v3.0” (najava)
Festival „ArtTech”, Pančevo (najava)
Adobe CS 4 prezentacija

 SITNA CREVCA
Modulator-demodulator (4)

 SERVIS
Umrežavanje dva računara USB kablom

Prisvajanje oblaka
Marta 2007. godine kompanija Dell pokrenula je zahtev za registraciju naziva cloud computing kao zaštitnog znaka (trademark). Američko Odeljenje za patentiranje (USPTO) isprva je jula iste godine dodelilo dozvolu, ali ju je samo mesec dana kasnije povukla. Naime, uoči registracije patenta primljeni su brojni prigovori od strane velikog broja kompanija, na koje USPTO nije mogao da ne reaguje. Zvanični razlog odbijanja bio je sadržan u činjenici da je termin koji je Dell pokušavao da zaštiti zapravo suviše opšti, tj. da ne određuje bliže ono što je podnosilac zahteva naveo. Jednostavno, ovaj termin postao je toliko popularan da je bilo nemoguće dodeliti dozvolu za patent kompaniji koja je tako nešto tražila za opisivanje svojih usluga dizajna računarskih komponenti za potrebe multiskalarnih računarskih sistema.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera