KOMPJUTERI I FILM<>
082007<><>

Transformersi

Koga ćemo videti na velikom platnu?

Transformersi su ikona pop kulture već dobrih dvadeset tri godine. Sve je počelo kada je japanski proizvođač igračaka Hasbro otkupio većinu licenci za sve popularnije igračke robota koji se pretvaraju u razna vozila i objedinio ih pod imenom „Transformers”. Zatim, da bi promovisao svoju novu liniju, Hasbro se upustio u produkciju animirane serije koja je pratila avanture ovih robota, usledili su stripovi, dugometražni animirani film i brojne nove generacije TV serija. Od tada pa do danas mladi naraštaji širom sveta odrastaju uz Transformerse. Novi obrt nastaje pre nešto više od dve godine, kada Stiven Spilberg uspeva da nagovori Majkla Beja da preuzme režiju igranog filma o Transformersima. Naravno, bez obzira da li ste samo ljubitelj ili tvrdokorni poklonik Transformersa (a ovde govorimo o ljudima koji ne samo što imaju masivne kolekcije figura i stripova, nego idu do tetoviranja ikonografije Transformersa po sebi!), opšte je pravilo da, ukoliko neko pokušava da pretvori bilo šta što vam je drago još iz detinjstva u celovečernji igrani film, u istom kontekstu ne želite da čujete ni „Stiven Spilberg”, niti „velika holivudska produkcija”, a pogotovo ne „Majkl Bej”. Ipak, uz određena popuštanja, izgleda da se pesimistička predviđanja nisu ispunila i da smo od pomenute gospode za ovo leto dobili predivan poklon! Priča filma se manje-više oslanja na radnju prve generacije animirane TV serije. Dve frakcije živih robota, miroljubivi Autoboti i agresivni Deseptikoni, tokom eona neprestanih međusobnih borbi praktično su uništili svoju planetu Sajbertron i sada svoj sukob sele na Zemlju. Obe strane su u potrazi za Allsparcom, relikvijom koja ima moć da udahne život mašinama, ali i da bude instrument neverovatnog uništenja.

Najbitnija stavka pri stvaranju ovog filma bio je izbor Transformersa koje ćemo videti na velikom platnu. Scenaristi Roberto Orsi, Aleks Kurcman i Džon Rodžers imali su čak četiri verijacije scenarija sa različitim robotima, no četiri lika su od početka bila fiksna i nalazila se u svakoj od njih. U pitanju su favoriti ljubitelja Transformersa – Optimus Prajm, Bamblbi, Megatron i, naravno, Starskrim. Ironično, od konačnih pet Autobota i osam Deseptikona u filmu, upravo su zbog članova ove četvorke i njihovih dizajna na Internetu fanovi pravili najviše buke.

Bamblbi, „drugar” među Transformersima koji je originalno bio Volkswagenova buba, a sada je Chevrolet Camaro, prvo stara, najmanje cenjena serija 2 iz sredine sedamdesetih, a zatim prototip serije 5 za 2008. godinu. Mnoge puriste je ova zamena užasnula jer, bez obzira na svoj izgled i relativno odudaranje od ostalih članova tima, buba je bila ikona Transformersa. No, režiser Majkl Bej je za svoj film želeo hiperrealistične transformacije i moderniji izgled svojih kompjuterski nacrtanih protagonista (a tu je i neprevidiv ugovor producenata sa General Motorsom), tako da je klasični Bamblbi postao samo deo animirane prošlosti. Takođe za mnoge svetogrdno – Bamblbiju je oštećena jedinica za glasovnu komunikaciju, tako da u filmu „mali” autobot kominicira gestovima i puštanjem odgovarajućih pesama sa svog radija.

Za mnoge najpupularniji robot u celoj franšizi, lik koga svi vole da mrze (a pogotovo Megatron) – Starskrim, više se ne transformiše u lovac F-15 nego je prerađen u F-22, najmoderniji avion u zvaničnoj službi američke avijacije. Ovo za posledicu ima gubitak i tradicionalne linije i klasične boje, pa novi Starskrim nema ni teorijske dodirne tačke sa starim. Ipak, i režiser i scenaristi tvrde da je najvažnija strana Starskrima – njegov jedinstvani karakter – verno prenesen na film.

Najnovija Megatronova reinkarnacija je tradicionalno srebrna, a specifično agresivan dizajn robotskog oblika ne transformiše se u blaster (zasnovan na Watheru P-38), nego u futuristički svemirski lovac. Glas glavnom Deseptikonu daje slavni Hugo Viving, mada ćete nakon silnih modulacija da bi zvučao „robotskije” teško čuti Elronda ili agenta Smita. Onaj glas koji će prepoznati svako ko je svoj prvi „fiks” Transformersima doživeo gledajući Super ili Sky Channel, ili ako ste uspeli da nabavite dugometražni animirani film „Transformers”, jeste glas legendarnog Pitera Kalena. Optimus Prajm je lik s kojim niko iz tima gospodina Beja nije hteo da se šali. Robotska forma i boje bezmalo su identične onome što fanovi širom sveta znaju. Odstupanja su minimalna: crveno-plavi kamion u koji se Optimus transformiše je Peterbilt 379 koji nema „ravan nos” kao originalni Optimus, a dodate vatrene šare na karoseriji, za koje puristi tvrde da su nepotrebne, dizajneri opisuju kao mali omaž Hot Rodu odnosno Rodimusu.

Ostali Transformersi su, od Autobota: Rečet (spasilački Hummer H2), Džez (Pontiac Solstice) i Ajronhajd (GMC Topkick 6500), a Deseptikoni su Blekaut (Sikorsky MH-53 Pave Low), Barikejd (policijski Saleen Ford Mustang S281), Bounkrašer (vojni čistač mina Buffalo H MPCV), Devastator (modifikovani tenk M1 Abrams) i Skorponok koji se transformiše u džinovskog metalnog škorpiona. Novi Deseptikon je Frenzi, hiperaktivni špijun koji predstavlja svojevrsni omaž klasičnom Saundvejvu i njegovim „kasetama”.

Sem digitalizovanih protagonista, glumačku ekipu upotpunjuje tim sačinjen od mladih glumaca i iskusnih veterana. Tako uz Šaju Lebafa (Holes, Constantine, Disturbia), Džoša Daamela i Tajrisa Gisona, tu su prelepe Megan Foks i Rejčel Tejlor, komičari Entoni Enderson i Berni Mek, kao i iskusni Džon Vojt i Džon Torturo. Majkl Bej je u svom stilu zahtevao da se specijalni kompjuterski efekti mimimalizuju, što je rezultovalo ogromnim brojem kaskaderskih akcija, koje često izvode sami glumci. Tako su na kraju stručnjaci iz ILM-a mahom samo dodavali virtuelne robote na snimke realnih eksplozija, rušenja i automobilskih vratolomija. Ipak, da bi postigli željeni nivo realističnosti, animatori su morali da podignu rezoluciju svojih likova šesnaest puta u odnosu na onu koja je inicijalno planirana. Bej je insistirao na tome da ljubitelji vide svaki šraf i oprugu, kao i da se u poliranoj površini na robotima verno ogleda okolina. Takođe, mnogo vremena provedeno je na balansiranju fizike i realnom kretanju robota (koliko već može biti realan robot od 10 metara).

Dragan KOSOVAC

 
 AKCIJE
World Summit Award – srpsko finale
SK Case Chase: Kućište „Hitman”

 PRIMENA
Medicinska dijagnostika

 KOMPJUTERI I FILM
„Transformersi”
Šta mislite o ovom tekstu?

 DOMAĆA SCENA
Virtuelno-interaktivni simulator vožnje
Prva juniorska balkanska olimpijada iz informatike

 SITNA CREVCA
Optički skeneri

 SERVIS
EasyPHP, Apache2Triad, WAMP5, XAMPP, The Uniform Server
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera