SITNA CREVCA<>
072007<><>

Elektrofotografski štampači

Crtanje laserom

Dok su ink-džet štampači omogućili običnim korisnicima štampanje u boji, laserski štampači podarili su im brzinu i kvalitet štampanog materijala

Potomci najobičnije mašine za fotokopiranje predstavljaju najčešće štampače u kancelarijskom okruženju, a često se sreću i u domovima običnih korisnika. Tehnologija po kojoj rade preti da u zapećak baci tradicionalne metode štampanja, ali da vidimo šta stoji iza toga. Osnovna prednost laserskih i LED štampača (zbirno – elektrofotografskih, EF štampača) u odnosu na njihove ink-džet i matrične srodnike jeste brzina. Dok najjeftiniji kućni štampači mogu bez problema da štampaju 14–20 strana u minutu, profesionalni uređaji mogu da postignu brzine i više od 200 strana u minutu.

Međutim, brzina nije sve – elektrofotografski štampači takođe su i pouzdaniji, jeftiniji u eksploataciji, daju bolji kvalitet otiska i spadaju u „svaštojede” pošto mogu da štampaju na širokom spektru podloga. Kombinovano, ove osobine čine ih idealnim rešenjem za jeftino štampanje velike količine teksta i grafike, kao i za primenu kriptografskih metoda potvrde autentičnosti preko žigova i elektronskih potpisa štampanog materijala.

Princip rada

Veća pouzdanost i brzina EF štampača u odnosu na njihove mastiljave srodnike potiču pre svega od jednostavnosti mehanizma štampanja. Gotovo čitav mehanizam prosečnog EF štampača sastoji se iz valjaka između kojih prolazi papir. Tu pre svega izdvajamo štampajući valjak, elektrišući valjak i valjak za fiksiranje. Uz njih ide i nekoliko pomoćnih valjaka koji služe za vođenje papira i regulaciju pritiska drugih valjaka na papir. Kod laserskih štampača raspoznaje se i sistem otklona laserskog zraka (rotirajuće ogledalo).

Tehnika se naziva kserografija (od grčkih reči kseros – suvo i grafos – pisanje), a takođe je poznata i pod imenom elektrofotografija. Tehnologija je izuzetno stara, izmislio ju je Čester Karlson (Chester Carlson) davne 1938, a prvi put je uspešno implementirana u automatsku mašinu 1971. godine u razvojnoj laboratoriji kompanije Xerox. U varijanti namenjenoj EF štampačima, ova tehnologija štampanja sastoji se iz sedam koraka.

Prvi korak je rasterizacija. Format u kojem računar šalje podatke može biti HP-ov PCL (Page Control Language), Adobeov PS (PostScript), kao i običan tekst. Uloga jezika kao što su PCL i PS jeste da računar putem niza komandi predstavi štampaču sliku koju treba da odštampa. Ovo je neophodno kako bi se izvršilo prilagođavanje slike procesu štampanja jer štampač mora na osnovu zadatih parametara rada sam da uveliča sliku i razmesti njene elemente. Ovi su jezici, takođe, omogućili i veću slobodu pri štampanju teksta, jer uz pojavu TrueType i drugih vektorskih formata fontova tekst može da se štampa u proizvoljnim veličinama, bez promene kvaliteta.

Ovako dobijena stranica predaje se na obradu rasterskom procesoru (Raster Image Processor, RIP) koji vektorski zapis slike pretvara u bitove rasterske slike koje smešta u memoriju štampača. Pošto EF štampači spadaju u tzv. stranične štampače, cela stranica mora najpre da se smesti u memoriju kako bi štampanje moglo da počne.

Sledeći korak je naelektrisavanje valjka za štampanje. Valjak za štampanje izrađen je od fotoosetljivog materijala koji je u stanju da zadrži naelektrisanje dok je u mraku. Naelektrisavanje valjka nekada se vršilo koronom uz pomoć provodnika pod velikim naponom koji izaziva jonizovanje vazduha, pa samim tim i pojavu slobodnih elektrona. Moderni štampači umesto žice koriste poseban valjak kako bi bolje iskoristili produkte jonizacije i samim tim smanjili potrošnju električne energije, kao i emisiju ozona koja spada u negativne karakteristike EF štampača.

Sledeći korak je ispisivanje. Naelektrisani valjak se selektivno osvetljava izvorom svetlosti. Osvetljavaju se samo delovi valjka koji pripadaju belinama na papiru, time se sa ovih delova valjka uklanja naelektrisanje. Laserski štampači za proces ispisivanja koriste lasersku diodu čiji se snop moduliše binarnom predstavom rasterske slike iz memorije štampača. Putem posebnog rotirajućeg ogledala, laserski snop se projektuje po uzdužnoj osi valjka i tako formira pojedinačne linije slike, dok se za obezbeđivanje linearnosti koristi posebno sočivo. Alternativa laseru su LED štampači, koji za ispisivanje koriste matricu svetlosnih dioda. Ovaj sistem je jeftiniji, ali ima nižu rezoluciju.

Ovako pripremljen valjak spreman je za razvijanje slike. Razvijanje se sastoji u prenosu tonera na štampajući valjak. Za ovo se koristi poseban tonerski valjak koji zahvata prah iz tonerske kasete i daje mu naelektrisanje suprotno naelektrisanju štampajućeg valjka. Sa tonerskog valjka, usled različitog pola naelektrisanja, toner ravnomerno prelazi na štampajući valjak.

Kako bi razvijanje bilo efikasnije, prah u tonerskoj kaseti ne sadrži samo toner („čađ” kod crno-belih štampača), jer on nema pogodna električna svojstva. Kako bi naelektrisavanje tonera bilo pouzdanije, on se vezuje za čestice smole (obično kalofonijuma, mada se koriste i plastične mase sličnih osobina) koje se mogu dovoljno jako naelektrisati.

Nakon razvijanja, odvija se proces transfera. Valjak sa tonerom prelazi preko papira koji je ranije naelektrisan istom vrstom naelektrisanja kao i štampajući valjak, ali većeg intenziteta, i na njemu ostavlja toner. Kod većine štampača, za potrebe transfera se pored štampajućeg valjka koristi još jedan valjak da bi se pritisnuo papir. Štampajući valjak se potom razelektriše, što sa njega ujedno uklanja zaostali toner (koji se reciklira), čime valjak postaje spreman za ponovno naelektrisavanje.

Nakon transfera, na red dolazi i poslednji korak – fiksiranje. Prah nanesen u prethodnom koraku nije postojan i lako se skida sa papira, zbog toga ga je potrebno fiksirati za papir. Ovaj postupak se u principu svodi na peglanje. Papir sa tonerom prolazi između još jednog para valjaka. Gornji valjak, koji je presvučen teflonom, u sebi ima grejač i zatapa smolu zajedno sa tonerom u papir. Snagom grejača moguće je upravljati, kako bi se štedela električna energija. U podešavanjima HP štampača opcija za to ima naziv Econo mode i njeno uključivanje rezultuje nižim kontrastom slike.

Varijacije na temu

Naravno, kao i kod svih tehnologija, izvedba samih uređaja podložna je velikom broju varijacija u cilju ostvarivanja većeg kvaliteta, brzine ili niže cene. Prva varijacija koju je omogućila elektrofotografija jeste paralelno odvijanje pojedinih koraka. Pošto je mali deo površine štampajućeg valjka u kontaktu sa papirom, moguće je u isto vreme obavljati gotovo sve korake ovog procesa na različitim delovima valjka. Rezultat ovakvog pristupa je velika brzina štampanja, ali i male dimenzije uređaja.

Kod jeftinijih EF štampača uobičajena pojava je da štampajući valjak bude smešten u samoj tonerskoj kaseti, pošto i sam predstavlja potrošnu robu. Ovo toner kasete čini izuzetno pogodnim za recikliranje jer je pored dopune praha moguće po potrebi menjati i sam valjak.

Međutim, najbitnija varijacija svakako je laserski štampač u boji. Ovi štampači koriste tehniku ofset štampe i zapravo predstavljaju kombinaciju četiri mehanizma od kojih svaki štampa jednu boju (CMYK sistem). Kako bi se boje što bolje uklopile („upasovale”), umesto štampajućeg valjka često se koristi kaiš na koji se precizno nanose toneri svih komponenata boje, a on potom zajedno sa papirom prolazi između posebnih valjaka za transfer.

• • •

Kao što se može videti, EF štampači predstavljaju izuzetno sofisticiranu aplikaciju jedne po današnjim merilima izuzetno stare tehnologije. Glavna unapređenja ovog postupka štampanja za cilj su imala povećanje brzine i pouzdanosti uređaja, kao i smanjenje cene. Za kvalitet se može reći da je postojao sam po sebi. Dalji razvoj ovih štampača ide u smeru zamene postojećih metoda štampanja koje su u pređenju sa elektrofotografijom mnogo komplikovanije, sporije i skuplje.

Bojan ŽIVKOVIĆ

 
 AKCIJE
SK Case Chase: Kućište „Fallout”

 NOVE TEHNOLOGIJE
Baterije budućnosti
Microsoft Surface PC

 PRIMENA
Sport i računari

 SITNA CREVCA
Elektrofotografski štampači
Šta mislite o ovom tekstu?

 SERVIS
E_107, Joomla, PHP-Nuke, IPB Portal
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera